Današnja medicinska saznanja se odnose skoro isključivo na muškarce. To se sve više ispostavlja kao greška. Razlike između muškaraca i žena su značajnije nego što se do sada mislilo. Zato ne bi trebalo da im lekari a priori prepisuju iste lekove, samo zato što spadaju u kategoriju odraslih.
Polazeći od te osnove, naučnici sa Instituta „Ludvig Bolcman“ za eksperimentalnu i kliničku traumatologiju u Beču započeli su uzbudljiv istraživački projekat. Njihov cilj je da ispitaju septičke komplikacije kod pacijenata na intenzivnoj nezi u zavisnosti od starosti i pola. Pacijenti na intenzivnoj nezi su posebno skloni infekcijama, a muškarci su ugroženiji od žena po pitanju dobijanja sepse. Žene s druge strane češće obolevaju od autoimunih bolesti. Individualna terapija bi, prema mišljenju bečkih specijalista, mogla da pomogne i kada bi bila posebno prilagođena starosti i polu teškog bolesnika. Ova takozvana personalizovana medicina je polje istraživanja koje grad Beč posebno podstiče. Još jedno težište ove personalizovane medicine je različito dejstvo lekova. Faktori poput prekomerne težine, hormoni i različiti metabolizam mogu da utiču na dejstvo, kao što je nedavno objavljena studija o aspirinu potvrdila. Ispitivanje je bilo u oblasti ženskog zdravlja i medicine zasnovanoj na polovima, a rezultat zapanjujući: aspirin smanjuje rizik od srčanog infarkta samo kod muškaraca, kod žena isti taj lek smanjuje rizik od moždanog udara.
Drugačije i starimo
U borbi protiv starenja, muškarci i žene definitivno nisu ravnopravni. MOZAK - Muškarci: Muškarci počinju da gube moždane ćelije pre žena, ponekad odmah posle 30-te. Žene: One gube moždane ćelije bržim tempom od muškaraca onda kada uđu u menpauzu. Kod njih se takođe češće javlja senilna demencija. SRCE - Muškarci: Oni ranije oboljevaju od srca nego žene, ponekad već sa 35 godina. Žene: One obično ne pokazuju simptome koronarnih oboljenja pre srednjih godina zbog zaštitnog dejstva estrogena. Posle menopauze, rizik od srčanih oboljenja kod žena progresivno raste.